Tu ste: Home // Kazalište // Snježana Banović: Vrijeme je da se kuhinje sruše!

Snježana Banović: Vrijeme je da se kuhinje sruše!

snjezana-banovic

Sa Snježanom Banović, kazališnom redateljicom, profesoricom na Akademiji dramske umjetnosti, teatrologinjom i dosadašnjom predsjednicom Vijeća za dramske umjetnosti Ministarstva kulture razgovaramo o kazališnoj i kulturnoj krizi, zakulisnim igrama i političkim kuhinjama.

 

Dulje vrijeme pozicionirate se kao oštra kritičarka kulturne politike, upozoravate na nelogičnosti i nedosljednosti i sustava i odluka čelnih ljudi u hrvatskim kazalištima. Zbog javnih ste istupa i neslaganja s vođenjem zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta zaradili i nekoliko sudskih tužbi, koje ste okončali u svoju korist. Mnogi će reći da u zagrebačkome HNK kao ravnateljica Drame niste iskoristili priliku pa da se sad inatite. Što vas tjera na reakciju? Gdje je tu vaš interes?

Ne poznajem „moj interes“, borim se za struku i „javni interes“, ne živim u prošlosti, iz nje učim. Mnogi znaju da sam prije 11 godina otjerana prekonoćno iz HNK zato što sam se borila protiv nekih posve privatnih interesa drugih, svoju misiju u HNK bila sam tek započela, s jednostavnom idejom vodiljom: promjena i buđenje iz letargije. Georgij Paro me je podupirao, Mladen Tarbuk nije, a kako je završio njegov mandat, poznato je. Za zaboravne treba ponoviti: dotični je ponizio Dramu do gašenja pa u nekim mjesecima njegova mandata nije imala više od pet izvedaba, ja sam je samo pokušala pozicionirati prema suvremenosti. O tome je i nešto i zapisano pa tako Jasen Boko u svojoj knjizi „Zapisi iz kazališnog (su)mraka„ piše o meni kao „o ravnateljici Drame koja je stvari u HNK pokrenula iz mrtvila koje je tamo godinama vladalo“. Plus, za mojeg su kratkoga mandata (a na sramotu mojih prethodnika) u HNK debitirali kao redatelji Petar Veček, Janusz Kica, Ivica Boban, Zlatko Sviben, Eduard Miler, Lary Zappia, Ivan Leo Lemo… O praizvedbama domaćih pisaca da i ne govorim: Slobodan Šnajder, Ivan Vidić, Milko Valent, Ante Tomić… Osnovala sam i Scenu Habunek koju je Ana Lederer ukinula jer nije znala što će s njom. Zar je to neiskorištena prilika? Tužbe sam, kako vi velite, zaradila i na njima potrošila veliko vrijeme i novac zbog glasne borbe protiv bezakonja i rušenja kriterija koje su u HNK uveli Lederer i njezina kuhinjsko-kozmetičarska ekipa s hadezeovsko-esdepeovskim jalovim začinskim osiguračima mandata, koji su valjda trebali potrajati dovijeka. Sud je za tu koteriju jedino mjesto dijaloga, ne mogu im se ni izbrojati svi procesi, na račun poreznih obveznika, razumljivo. Dobila sam je već triput, dobit ću je opet jer me ne vodi, kako to velite da neki kažu, „osobni interes“ nego – javni. Meni ne trebaju mandati, kulturna politika mi je strast, a odlazak iz Hrvatske pitanje dana. Pisati o nama i našoj kaljuži mogu i daleko odavde. O tome, kao i još o mnogočemu u posljednjih stoljeće i pol našega glumišta, upravo sam završila knjigu „Kazalište krize“ koja ubrzo izlazi u izdavačkoj kući Durieux.

Ana Lederer – intendatica političkog i estetskog autizma

Možete li usporediti trenutačno stanje vodeće nacionalne kazališne kuće nakon osmogodišnjeg upravljanja Ane Lederer s obzirom na repertoarne koncepcije suvremenoga europskog kazališta? Navedite konkretne primjere.

Razloge za svoj treći mandat Lederer pronalazi u svojim navodno izvrsnim rezultatima u proteklim dvama mandatima. Bez obzira na stručnu, terminološku i svaku drugu zbrku u njezinu intendantskom prosedeu, ni najdobronamjerniji analitičar u njezinim dometima ne može pronaći tragove toliko nužnog restrukturiranja unutarnjih mehanizama HNK-a i njegova izlaska na regionalnu i međunarodnu scenu. Repertoarne smjernice su joj pritom svih tih godina skučene i neinventivne (“moj repertoar tvore dramski klasici čiji se tekstovi nisu zadugo igrali na sceni HNK”, veli ona sama u svome Programu za treći mandat). Njezini mandati mogu se prije oslikati kao politički i estetski autizam bez kritičnosti i ironijskoga odmaka prema aktualnim i prošlim povijesno-političkim praksama uz totalno izbjegavanje konteksta svoga okruženja. Primjera suprotne prakse ima mnogo, gledam ih po kazalištima od Slovenije i Italije preko Njemačke, Francuske, Švicarske i Nizozemske, sve do Litve. Tamo postoje ansambli i ravnatelji kojima je nepoznata proizvodnja ovakve umjetničke letargije, konzervativizma i kulturnoga etatizma, da se izrazim riječima velikoga Dragana Klaića.

HNK - kazalište ograničenog prometovanja i upitnoga smjera

HNK – kazalište ograničenog prometovanja i upitnoga smjera

Kako komentirate činjenicu da su se gradonačelnik Bandić i ministrica Zlatar konačno usuglasili oko kandidata za intendanta zagrebačkoga HNK, a da prethodno nije raspisan natječaj i da se uopće nisu ni razmotrile druge moguće opcije? Pritom se ministrica donekle ograđuje od takva dogovora tvrdnjom da će izbor prije svega temeljiti na ponuđenu programu.

Ne vjerujem da ministrica na taj način razgovara i dogovara, da je tako, učinila bi to puno ranije i lakše. To su spinovi iz znane nam kuhinje Stazić-Lederer. Ministrica, to je jasno, želi promjenu, a ne smjenu, i zato sve za nas sa strane ide prepolagano, a katkada i mučno. Usto, ne može se smijeniti nekoga tko je dobio teatar kao plišanog medu pod bor, upravo voljom politike bez znanja i volje za reformama, bez ikakvih stvarnih pretpostavki, pa i bez osnovnog uvjeta koje je tada propisivao zakon. Sve je tada dogovoreno mimo procedure, ali tada gđa Lederer nije vrištala protiv procedure, dapače, bila je doslovno nevidljiva jer, sjećanje me ne vara: njezin je program u HNK stigao anonimno i bez otvaranja sa strane Vijeća, odmah je teklićem poslan u Ministarstvo, znala se boja kuverte koja prolazi. E, sad, dva mandata nakon toga, nakon dugih godina potpuno nekritičke podrške Grada i Ministarstva postala je toliko svemoćna i nedodirljiva da se svaki argument protiv njezina bezbojnog i dosadnog vođenja kazališta proglašava „političkom hajkom“, „nasiljem“ i „medijskim zlostavljanjem“. Još nešto: prošlo je više od desetljeća od kada ministar Biškupić nije potvrdio Slobodana Šnajdera za intendanta HNK-a u Rijeci, a pretprošle godine isti ministar, a ni njegov nasljednik Mesić nisu potvrdili Duška Mucala za intendanta HNK-a u Splitu. E sad, ne sjećam se, a pratim baš sve što se događa u našem kazalištu, da se Lederer pobunila protiv tih ministara, počastila ih atributima zlostavljači i nasilnici te stala na stranu nepotvrđenih kandidata, pravne države i kako ona voli reći – „procedure“ i „stručnosti struke“, što god to značilo. Neukusan je način kako Lederer komunicira s javnošću i ministricom Zlatar.

Igrači puni samohvale

Smatrate li da je Dubravka Vrgoč doista najprikladniji izbor za intendanta zagrebačkoga HNK? Koliko predodžba o ZKM-u kao europskome kazalištu zapravo odgovara, bilo strategijom razvoja, bilo načinom upravljanja ili estetičkim izborima, stvarnim europskim kriterijima u izvedbenim umjetnostima?

Ne želim komentirati priče iz kuloara, to je izvan pameti. Dubravka Vrgoč, kao i još neki kazalištarci (koji se uopće ne spominju u ovim spinovima), trebaju se javiti na natječaj i odoljeti klišeju tipa nije me nitko zvao pa se neću ni javiti. Vrijeme je da se kuhinje sruše, igrokaz koji traje punih godinu i pol dana kao da je započeo pročišćavanje zagađenih voda hrvatskoga glumišta, to treba iskoristiti i obaviti toliko žuđenu depolitizaciju i deprivatizaciju javnoga kazališnoga sustava Republike Hrvatske. Jer uskoro nas čekaju osječki i riječki igrokaz, a ni splitski nije završen. Europski kriterij koji spominjete ne postoji izvan izvrsnosti pa tako i u nas postoje osobnosti koje mogu, nesmetano od političke kvazistrategije, voditi kazalište u suvremenost, a postoje, dakako i oni koji poput većine igrača, brinu samo o svojim mandatima, odatle je i česta njihova samohvala i usporedba s Europom kao s nečim što se samo podrazumijeva.

Ako Prijedlog promjena Zakona o kazalištu bude usvojen na saborskoj sjednici, kojim dugoročnim posljedicama može ishoditi ishitreno i djelomično mijenjanje ZOK-a, ponajprije zbog toga što se želi doskočiti nesuglasju ministra i gradonačelnika kao predstavnika suvlasnika kazališta i za premoć u izboru intendanta ovlastiti ministra? Što tim Prijedlogom nije obuhvaćeno, a ključno je za hrvatsko kazalište? Ako se uvedu promjene u ZOK, kad se može očekivati sljedeće, korjenitije pročešljavanje naprasno izmijenjenoga zakona?

U ovim Izmjenama i dopunama mijenja se više stvari, a sve će dugoročno donijeti velike probleme, iako mislim da intendanta treba imenovati samo ministar, to je ta europska praksa koju smo dotakli u prethodnom pitanju. No ne na temelju lijepih okica, kave i janjetine ili kumove slame, nego na temelju programa koji se itekako mogu i moraju vrednovati i to je jedini argument zbog čega bi netko trebao ili ne bi trebao postati intendantom. Nažalost, praksa je drugačija, a ova promjena ipak implicira da se može imenovati osoba i bez kvalitetnog programa. Sva nacionalna kazališta Europe tradicionalno sufinanciraju, u skladu s ugovorima i ministarstva, i gradovi u kojima se ta kazališta nalaze, pa neće valjda Pariz prestati sufinancirati Odeon jer se njegovu gradonačelniku ne sviđa njuška Luca Bondya, intendanta kojeg je imenovao ministar. Odeon će uvijek biti i na ponos Francuske i na ponos Pariza, kao i npr. milanski Piccolo Teatro, pa gradonačelnik bi pao isti čas kad bi se usudio izgovoriti rečenicu tipa Grad (to jest JA) prestat ga u slučaju promjene zakona financirati. Zbog velike zaigranosti gradskih taština, sasvim je izvjesno da će se situacija „gumna i prćije“ dodatno zaoštriti. Posljedica: zaposlenici HNK-a najvjerojatnije neće dobiti plaće već u listopadu, a uskoro će biti blokiran i program.

Već sada je apsurdno da imamo četiri nacionalna kazališta i trebalo bi ih smanjiti na jedno, ova tri postaviti u regionalne okvire po uzoru na francuski model. Povećavanje toga broja pokazuje potpuni izostanak suvisle kulturne politike

Nadalje, predloženo uvođenje ne-umjetnika u kazališno vijeće svakoga javnog kazališta poništit će razloge postojanja kazališnog vijeća kao savjetodavnog tijela, ponajprije u umjetničkim pitanjima. U kazališnome vijeću trebaju biti stručnjaci koji su upućeni u umjetnička pitanja kazališta, a također i u poslovanje i upravljanje. Bez podcjenjivanja ikoga, vatrogasac ili portir, na primjer, nemaju kompetencije za arbitriranje u vezi s tim pitanjima, a uz to za te poslove nisu ni potpisali ugovor o radu. Za zaštitu prava zaposlenika treba brinuti sindikat, a ne zaposlenici putem kazališnih vijeća.

Priznavanje pak statusa nacionalnoga kazališta varaždinskom kazalištu obična je stranačko-interesna igrarija i donijet će nove zahtjeve s drugih strana. Na primjer, Kazalište Marina Držića u Dubrovniku bi s puno jačim argumentima moglo tražiti status nacionalnog. Već sada je apsurdno da imamo četiri nacionalna kazališta i trebalo bi ih smanjiti na jedno, a ova tri postaviti u regionalne okvire po uzoru na francuski model. Povećavanje toga broja pokazuje potpuni izostanak suvisle kulturne politike, to je jako loša odluka koja će dodatno unazaditi sustav koji je ionako pao na tjeme. Ovim prijedlogom nadalje nisu obuhvaćeni bitni elementi od kojih su možda najvažnije promjene u zapošljavanju umjetnika, status baletnih umjetnika i njihova staža, rad izvan kuća, fluktuacija, proširenje organizacijskih oblika kroz koje se treba obavljati kazališna djelatnost, ovlasti kazališnih vijeća, sustav kontrole, sankcije za kršenje zakona. Bitno je napokon riješiti sukob interesa koji je rak rana našeg kazališta, a s tim se nitko ne želi suočiti. Ukratko, potrebna nam je kvalitetna javna rasprava a nakon toga i donošenje novoga Zakona o kazalištima ili još bolje (utopistički, da) jedinstvenoga Zakona o kulturi. To je dugotrajan proces i nije realno očekivati da će se novi zakon donijeti do kraja godine kako je najavljeno. To je nemoguće.

vladimir-stojsavljevic

Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice kulture koji je, prema tvrdnjama Snježane Banović, članove Kazališnog vijeća sveo na fikuse

Stojsavljević je simpatičan privatno

Nezadovoljni nastojanjem Ministarstva kulture da se varaždinsko kazalište proglasi nacionalnim, izjavili ste da „odbijate biti bilo čijim fikusom“. Obvezuje li vas što da ostanete u savjetodavnome tijelu čije je postojanje, kako navodite, „ilustracija demokratičnosti“? Kako nadjačati stranačke ili pojedinačne interese ako se stručno mišljenje članova kulturnih vijeća a priori odbija? Jesu li stvarne reforme uopće moguće?

Moj je mandat u Vijeću završio, za novi morat ću biti reizabrana (u što mi je teško povjerovati) jer je u svibnju izglasan novi Zakon o kulturnim vijećima. Ako se to pak i dogodi, borit ću se i dalje protiv ignoriranja u upravi za kazalište gdje me često nadglasao, kao i ostale članove, ministričin pomoćnik Stojsavljević. Nije nikakva tajna da se, iako se desetljećima simpatiziramo privatno, naša očišta oko kulturne politike gotovo u svemu razilaze, odatle i moje odbijanje da budem fikusom. Inače, termin je svojevrsni hommage Vjeranu Zuppi, jednom od mojih prethodnika koji se njime poslužio kad je prije točno 11 godina napisao otvoreno pismo ministru Vujiću, iz sličnih pobuda. I tu sam bila upletena, naime, moje izbacivanje iz HNK bio je povod, iako ne i jedini razlog tom pismu i Zuppinoj ostavci koja je uslijedila.

Osim zbog razlika u načinu financiranja i ionako prevelikoga broja nacionalnih kazališta u odnosu na stanovništvo RH, zašto još smatrate lošim proglasiti varaždinsko kazalište nacionalnim? Čime se opravdava zahtjev za promjenom statusa?

Status se opravdava pogrešnim argumentima: kaže se da je varaždinsko kazalište svojom repertoarnom izvrsnošću već svrstano u taj rang što je lako demantirati uvidom u repertoar koji to nije. Napominje se da već sada kazalište ima glazbeno scenski repertoar, što nije točno. Financijski pak ne može pratiti potrebe nacionalnog kazališta, a saznajemo da mu Grad Varaždin namjerava smanjiti subvenciju do 2015. godine za čak 740 tisuća kuna, što znači da će financiranje trebati nadoknaditi iz državnoga proračuna. Postavlja se pitanje – zašto? Varaždinsko kazalište nema valjan strateški plan, nema čak ni umjetničkog voditelja, nema evaluacije rada, nema baš nikakvog razloga da bi trebalo promijeniti status. Radi se o interesnim skupinama, a ne o kulturnoj politici. Pravi razlozi uskoro će izaći na vidjelo.

Kulturinžinjeri vide samo zlaćane lože

Posljednjih ste godina u nekoliko navrata i sami režirali u Varaždinu, pretpostavljam da ste uvidjeli kako to kazalište funkcionira i iznutra. Imate li viziju kako bi se ono kao regionalno ili komunalno kazalište trebalo ili moglo razvijati?

Pisala sam već o tome, a upravo poznavanje situacije iznutra me i navelo na ovako nepokolebljiv stav. Teško je tamo, iz raznoraznih razloga, postaviti organizacijsko-tehničke uvjete malo složenije predstave. Inače jako volim raditi s varaždinskim ansamblom, radili smo zanimljive produkcije Tennesseeja Williamsa i Slobodana Šnajdera (za mene nezaboravna redateljska, ali i teška produkcijska iskustva), ali ne bez muke i to upravo iz gore navedenih razloga. Viziju toga kazališta vidim negdje na liniji francuskih Centre dramatique national koje je zamislio Malraux, ali ni blizu kao kopiju Comedié Française koja je i tada, kao i danas bila više muzej no kazalište. Kod nas je čudesno kako se kulturinžinjeri ne mogu dosjetiti drugoga modela za svoje zlatne hramove osim oponašanja zagrebačkoga HNK. Varaždinu treba mlada uprava, mala administracija i tehnika, bez fiksnoga ansambla, ali s vizijom „kreativne transmisije“. Nedavno sam bila u Lilleu, prijestolnici francuske Flandrije i jednoj od prijestolnica europske kulture, njihov Théâtre du Nord je upravo takav, a u svome sastavu ima i jedinu dramsku akademiju u toj pokrajini te živ festival koji se ne zove bez razloga Re-generacija. To bi mogao biti sjajan uzor za Varaždince. Premodeliranjem bi povećali svoj kulturni kapital, ali i onaj cijele države. Ovako, zagledani u zlaćane lože, odigrat će pokoji bal i ugostiti koju plesnu ili opernu ad hoc trupu, za ostalo će se pobrinuti Kerekeš teatar i rijetki ansambl naslovi. Nacionalno? Hm.

Osvrnemo li se na nalaze revizije u varaždinskom kazalištu iz 2008. (usp. Slamka Spasa Vitomire Lončar), očita je neopravdanost određenih poteza Jasne Jakovljević. Na rastrošnost uprave upozorava i Odbor za kulturu, šport i turizam Gradskog vijeća Varaždina. Kako tumačite da se za makinacije na štetu kazališta i poreznih obveznika kao krajnjih financijera nekoga nagrađuje promaknućem funkcije dok je zbog sličnog načina poslovanja, iako drukčijih razmjera, Lederer postala nepoželjnom?

Riječ je o podršci određenih interesnih skupina koje su poput oktopoda obuhvatile hrvatsko kazalište. Varaždinski primjer paradigma je naše situacije. Nasilje koje sada čine strukture ne bi li se provukli osobni interesi ovim prijedlogom zakona dosiže svoj vrhunac. Nema kriterija, nema evaluacije, samo bezakonje i pravo jačega. To je slika našega kazališta danas, a takav je zakon, da se vratimo na početak ovoga razgovora, krenuo put svojih vrhunaca upravo 2005., nezakonitom instalacijom Ledererove na čelo HNK o čemu sam pisala u tijeku samoga natječaja, dok se još nije znalo za koga je zapravo sastavljen i zbog koga je to promijenjen Statut HNK, sve u skladu s budućim, a ne tadašnjim Zakonom o kazalištu. Hoću li reći previše ako kažem da je upravo Jasna Jakovljević, tadašnja v. d. intendanta HNK, po narudžbi Bože Biškupića promijenila taj Statut i da joj je plaća za taj coup d’etat isplaćena u obliku ravnateljstva u HNK u Varaždinu jer joj je gđa Lederer u svojem osebujnom stilu (potpuno neopravdano) – interventno, odmah po stupanju u HNK i preuzimanju naglo obogaćena kazališnog računa – dala nogu. Odatle je krenulo. S ovim što izlazi pred Sabor zatvorili smo krug, ali i dovod zraka hrvatskome kazalištu. Vrijeme je za velike zahvate, a ne za štetnu kozmetiku.



58 komentara na " Snježana Banović: Vrijeme je da se kuhinje sruše! "

  1. kozmetika kaže:

    Zivi bili pa vidili

    Thumb up 4 Thumb down 0

  2. kozmetika kaže:

    Gđo Banovic vi ste prozbiljni,,,

    Thumb up 0 Thumb down 3

  3. ADU ZAGREB kaže:

    Stvarno vrijeme je da se kuhinje sruše ,neki stari recepti nisu ni loši djelovati selektivno…

    Thumb up 0 Thumb down 2

  4. ADU ZAGREB kaže:

    Doista djelovati iskustveno i na greškama se uči …

    Thumb up 0 Thumb down 1

    • ADU ZAGREB kaže:

      U HSDK Ljubica mi kaže da kolege neće borbu za sebe i da pristaju na sve!!!I DA PRISTAJU NA SVE…

      Thumb up 0 Thumb down 0

  5. Mladen Tarbuk kaže:

    Javljam se ovim putem jer mi je, za razliku od dr. Banović, već osam godina uskraćeno pravo javnog glasa. Podsjećam na činjenice: tijekom mojeg krnjeg mandata od tri godine je Drama HNK postavila za trećinu veći broj premijera negoli u razmjernom periodu bilo mojeg prethodnika ili sljednika. Program je bio otvoren prema suvremenosti jednako za vrijeme dr. Banović, kao i kasnije (podsjećam na premijeru Tene Štivičić, na primjer). I konačno, neobično je da dr. Banović kritizira HNK Varaždin, jer je to jedno od rijetkih hrvatskih javnih kazališta koje ju je angažiralo kao redatelja u proteklih desetak godina.

    Thumb up 2 Thumb down 0

  6. Snježana Banović kaže:

    Govorite neistine g. Tarbuk, kao i obično. Drama je za Vašega mandata bila na puno nižim granama nego ikada, to je jednostavno za provjeriti. Zašto ništa ne kažete o dugovima u kojima ste ipak bili najuspješniji? Što se javnoga djelovanja tiče, slobodna smo zemlja, pišite i kritizirajte g. Tarbuk, zagrijte stolicu i izvan tračanja po FB prostoru. Hvala na komentaru i sretno u Varaždinu, tamo će očito za vas odsad biti puno mjesta. Vidimo se na nekoj od (vaših, ne mojih) premijera, ja i dalje mislim da ste sjajan dirigent, a jako loš intendant.

    Thumb up 1 Thumb down 0

  7. ADU ZAGREB kaže:

    konacno, otvoren dijalog!!??

    Thumb up 0 Thumb down 0

  8. teatrolog god 2055-a kaže:

    ANALIZA INTENDANTURA OD POCETKA “!OD xx-og stoljeca HNK ZAGREB I NACINI ODLAZAKA INTENDANATA INTENDANTICA(I TROSENJA NOVACA OD MINISTARSTVA KULTURE I GRADAA I KOLIKO JE BILO USPJELIH PROJEKATA U OKVIRU TIH MANDATA)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  9. teatrolog god 2055-a kaže:

    ZAPRVAO GRUPA RACUNOVOĐEA I TEATROLOGA (KAO MATERIJALE UZELI IZVADKE IZ NOVINA TOG VREMENA I IZ ARHIVA HRT;;)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  10. dragec kaže:

    Snjezana, ti se slabo razumijes u muziku, on ti je puno losiji dirigent, nego intendant.

    Thumb up 1 Thumb down 0

  11. ivan kaže:

    kakav licemjeran tekst. Pa Banovićka je najveća kuharica uz Kranjčevića i ostale “velikane” (Tonči Bilić)koji se “kao” bore protiv mediokriteta i kuhinja

    Thumb up 1 Thumb down 0

    • teatrolog 2055 kaže:

      povijest teatra (Gdin VINKO MIKULIC CE U KONACNICI OSTATI ZAPISAN KA ZNACAJNO IME HRVATSKOG THEATRA, KAO GĐA BERAJA ŠEFICA RACUNOVODSTVA HNK SVOJEDOBNO

      Thumb up 0 Thumb down 0

  12. teatrolog2055 kaže:

    Svebor Sečak naglašava da baletni ansambl i njegovi najbolji prvaci rastu samo kroz ozbiljan rad s najvećim koreografima. Ljubitelji baleta odavno znaju da je ova umjetnost, baš kao i opera, “skup sport”, ali lako je prihvatiti i zdravorazumsku logiku koja kaže da će Vrgoč tražiti reviziju poslovanja HNK Zagreb. Dobro je to za nju, ekipu koja dolazi, ali i ljude koji sada rade, jer će čisti računi svima olakšati zajednički rad koji nužno slijedi već na jesen.itd

    Thumb up 1 Thumb down 0

  13. teatrolog 2055 kaže:

    period RAČUNOVOĐA U TEATRU U POSTTRANZICIJKOM PERIODU NAKON PADA BERLINSKOG ZIDA TEME NA SCENI SU BRECHT ESHIL A IZA KULISA;COM KRIMI PRIČE

    Thumb up 0 Thumb down 0

  14. teatrolog 2055 (GOD) kaže:

    ESHIL SHAEKSPEARE ;BRECHT, CANDIDE ,CHEKOV………..

    Thumb up 0 Thumb down 0

  15. teatrolog god 2055 kaže:

    Kada bi GĐA BERAJA OBJAVILA KNJIGU,,,

    Thumb up 0 Thumb down 0

  16. gost kaže:

    DA GĐA BERAJA!! 8umirovljenik HNK)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  17. gost kaže:

    Kad smo već kod vremena i teatra, jednom davno napisao je Gavella da se kod nas “vrijeme potrage umjetnosti u teatru i teatra u umjetnosti i ” pojavljuje kroz povijest kao mali broj kratkih bljeskova koje onda pojede kriza koja je u nas endemična bolest. Zbog ljudi koji su tada bili male bebe naspram ovih bossica i bossova danas on je i napustio Dramsko, a s tim i cijelo hrvatsko glumište uz priznanje da je bio slijep i tvroglav vođa i kao takav – neuspješan. Tko bi to od ovih danas uopće i pomislio, kamoli izgovorio – da je odgovornost za neuspjeh na njoj/njemu…kriv je uvijek neki nepoznati – npr. Strauss!

    Thumb up 0 Thumb down 0

  18. kozmeticki salon kaže:

    GĐA BANOVIC JE DOISTA PREOZBILJNA i nema namjeru se ZAUSTAVITI !!

    Thumb up 0 Thumb down 0

  19. teatrologija kaže:

    Zasto prof BANOVIC nije napisala molbu bar za ZKM jer najava da ce ravnateljica biti glumica K MARINKOVIC je veliko iznenađenje za JAVNOST (NITKO NE OSPORAVA GLUMAČKI DAR I KVALITETU K MARINKOVIC)

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • student kaže:

      pitanje??GĐA VRGOC NAJAVLJUJE REFORMU HNK ZAGREB??DRAMA ;DA LI CE I DALJE HNK ZAGREB SLUZITI ZAPRAVO KAO SERVIS TOMAZU PANDURU OD GLUMACA DO OPREME TEHNIKE SVEGA I POD POTPISOM PANDUR THEATRE GOSTOVATI KOLUMBIJA GRČKA ;KOLIKO JE MEDEJA VIDJELA PUBLIKA ZAGREB ??HNK JE NACIONALNA KUĆA DUGE TRADICIJE!!!DOTIRANO OD MINISTARSTVA KULTURE HRVATSKE I NIJE SERVIS (OSOBNI NECIJI NPR SOKOL MARIĆ I::

      Thumb up 0 Thumb down 1

  20. student kaže:

    HNK _SERVIS ZA REDATELJE ;??

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • STUDENT kaže:

      đa .Ramljak je znači zbrinuta , to je lijepo i humano , vidite kako toplu dušu ima HNK u svom vijeću , ženicama i stanove dijeli , za razliku od E.Matešića koji se stvarno eh ..Ajzler— HNK JE IMAO I IMA PREVELIKU DUŠU I DAREŽLJIVE RUKE PREMA MNOGIMA….–

      Thumb up 0 Thumb down 0

  21. STUDENT kaže:

    AKO JE HNK DRAMA GOSTOVALA U COLUMBIJI GRČKOJ ONDA JE TO ZNACAJNO ZA NACIONALNU KUĆU U SVIJETU A AKO JE TO THEATRE PANDUR, ONDA JE HNK NACIONALNA KUĆA ,SERVIS TOMAZU PANDURU

    Thumb up 0 Thumb down 0

  22. arhiv kaže:

    E-poštom poništili natječaje za ravnatelje Opere, Baleta i Drame
    Na elektronskoj sjednici Kazališnog vijeća HNK-a održanoj još 29. kolovoza poništen je natječaj za pomoćnike intendantice HNK(VEČERNJI LIST)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  23. arhhiva kaže:

    Preuzimanjem dužnosti u HNK Zagreb otkriven dug od 8,3 milijuna kuna (TKO CE VRATITI OPRAVDATI TE NOVCE ?????TKO JE KOMPETENTAN ODGOVOR DATI!!!??JAVNO

    Thumb up 0 Thumb down 0

  24. JAVNO kaže:

    Preuzimanjem dužnosti u HNK Zagreb otkriven dug od 8,3 milijuna kuna (JELI VODSTVO HNK ZAGREB BILO NA ZBOGOM PAMETI ILI DRSKOSTI KAJ NAM PAK MOREJU???TKO MOZE ODGOVORITI

    Thumb up 0 Thumb down 0

  25. POD TEPIH.COM kaže:

    otvoriti novu columnu POD TEPIH SVE CE TO ZA MJESEC DVA POD TEPIH NEĆE OSTATI NITI SPOMEN NITI SJECANJE!!!

    Thumb up 0 Thumb down 0

  26. POD TEPIH.COM kaže:

    otvoriti novu columnu POD TEPIH.SVE CE TO ZA MJESEC DVA POD TEPIH .NEĆE OSTATI NITI SPOMEN NITI SJECANJE!!!Dodatak KOLIKO JE TIH ZABORAVA ISPOD TEPIHAAA KAZALISNIH U OVOM SLUCAJU??

    Thumb up 0 Thumb down 0

  27. POD TEPIH.COM kaže:

    TKO SE JOS SJEĆA OVOG ONOG ,PREPISAKA, SUDOVA??

    Thumb up 0 Thumb down 0

  28. teatrolog kaže:

    OSIM SVEGA NIKOLA PAVLOVIC RIJEDKO SPOSOBAN RAVNATELJ TE ANSAMBL ZELI DA PAVLOVIC OSTANE JOS 20 GODINA NAJMANJE NA MJESTU RAVNATELJA(ŠTEFANČIĆ VLADO TO OSOBITO PRIŽELJKUJE)

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • teatrolog kaže:

      NEKE POJAVE DOMAĆEM U KAZALIŠTU SE MOGU SAMO NAZVATI FENOMENOLOGIJA!!! I MOGUĆE SU SAMO NA OVOM PROSTORU USPOREDITE SA NEKIM EVUROPSKIM VELIKIM TEATRIMA !!TEMA I TEME

      Thumb up 0 Thumb down 0

      • teatrolog kaže:

        kojem stoljeću živimo?

        Je li moguće da se računovodstvo u HNK-u vodi ručno, olovkom i papirom, pa će trebati godine da se vidi tko je potpisao ugovore autorima i dobavljačima koji se neće moći platiti?

        Thumb up 0 Thumb down 0

        • PITANJE kaže:

          Slamka spasa,Slamka spasa,Slamka spasa .ima li itko da objasni iz koje to pozicije piše Vitomira Lončar i sa kojim pravom sudi svemu i svakome svemu i svakome!!! SPREMA SE JAKA ANTI SLAMKA gđo LONCAR…

          Thumb up 0 Thumb down 0

    • teatrologpovijest kaže:

      tski je preveo, priredio za tisak i popratio pogovorima djela pedesetak stranih pisaca: Charles Baudelaire, Albert Camus, Miguel de Cervantes, Dante Alighieri, Gustave Flaubert, James Joyce, Thomas Mann, Laurence Sterne i dr. Prevodi je djela iz francuske, njemačke, talijanske, španjolske, engleske i nizozemske književnosti.
      Djela

      Nepotpun popis:

      Europski romantizam, Zagreb, 1931.
      Poredbena ili komparativna književnost, Zagreb, 1932.
      Zola i naše doba, Zagreb, 1933.
      Francuski pisci na hrvatskoj pozornici u Zagrebu (1840–1934), Zagreb, 1934.
      O prijevodima i prevođenju, Zagreb, 1934.
      Pirandellov humorizam, Zagreb, 1935.
      Strani i domaći, Zagreb, 1935.
      Zapadnjački pogledi na književnost, Zagreb, 1935.
      Hrvatske novine i časopisi do 1848., Zagreb, 1936.
      Uvod u predavanja iz poredbene književnosti, Zagreb, 1937.
      Književni portreti, 1–3, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb, 1955., Zagreb 1957., Narodna knjiga, Cetinje 1959.[3]
      Shakespeare–Molière–Goethe, Zagreb, 1957, (2. izd. 1978., 3. izd. 1982.)
      Književne kronike 1948–1957, Zagreb, 1958.
      Književni portreti: novi izbor, Zagreb, 1967.
      Književnici-nobelovci, Zagreb, 1969.
      Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 122., Zagreb 1983., 323–402.
      Zapisi o teatru, Zagreb, 1985.
      Likovne kronike. Feljtoni. Zapisi., Zagreb, 1994.
      Izabrana književna djela, 1-6, Ex libris, Zagreb, 2005. (knj. 1., Komparativna književnost; knj. 2, Hrvatske novine i časopisi do 1848. – Hrvatske sudbine; knj. 3., Književni portreti; knj. 4., Hrvatska moderna; knj. 5. Domaći i strani; knj. 6., Iz korespodencije)[4]

      Thumb up 0 Thumb down 0

      • TEATROLOGIJA kaže:

        PITANJE je da li bi USKOK IMAO NERAVA?? za istrazivati korupcije u KULTURI jer su ispod svakog dostojanstva (JUPA je rezirao KORUPCIJA U PALAČI PRAVDE)Anakupilo se korupcije i afera u kazalistima..

        Thumb up 0 Thumb down 0

  29. KOMENTAR ISPOD KOLUMNE SSPASA kaže:

    Cudim se samo što na taj kulturno-politički dernek nije došla i napudrana Marina Lovrić Merzel… (GĐA JE SLIKA ??)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  30. podtepih.com kaže:

    sebi
    Ma sto zahvaliti na uslugama, postovani Ivane, oni moraju biti procesuirani za sve protuzakonite i fiktivne rabote, za malverzacije i pogodovanja odredenima, za ponizenje ostalih, za duhovnu i materijalnu devastaciju kulturnih i povijesnih vrednota ove lijepe ali siromasne zemlje ( i duhom) te krsenje najveceg dijela ccivilizacijom uspostavljenih kriterija! ali i zbog toga sto su podrzali i/ili omogucili (komentar nepoznatog sebi ispod jene slamke)da se netalentirane, frustrirane, bahate i laznopredstavljajuce karikature poput DV osjete svemocnima i postanu ” cinjenica”! Ali, ostaje samo gledati do kuda to moze ici?! Nada lezi u cinjenici da je teze podjarmiti i pretvoriti u sluzincad 500 ljudi nego 50-ak! Mozda lazna, ali kakva takva!

    Thumb up 0 Thumb down 0

  31. PITANJE kaže:

    Slamka spasa,Slamka spasa,Slamka spasa .ima li itko da objasni iz koje to pozicije piše Vitomira Lončar i sa kojim pravom sudi svemu i svakome svemu i svakome!!! SPREMA SE JAKA ANTI SLAMKA gđo LONCAR

    Thumb up 0 Thumb down 0

  32. teatrolog POVIJEST kaže:

    RAvnatelj Komedije je poznato bio jedno vrijeme IVO HERGEŠIĆ kruzi anegdota ili je istina da ga je nakon PREMIJERE tajnica zaključala u njegovom uredu da NE IZAĐE I IZGOVORI ŠTO MISLI!!! O NOVOJ PREDSTAVI !!IVO HERGEŠIĆ(napadao je i samog GAVELLU u kritikama)

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • teatrolog POVIJEST kaže:

      Zasto je ovdje pamcenje kratkog VIJEKA tko uopce zna da je IVO HERGEŠIĆ bio ravnatelj KOMEDIJE?

      Thumb up 0 Thumb down 0

    • teatrolog POVIJEST kaže:

      Zasto je ovdje pamcenje kratkog VIJEKA tko uopce zna da je IVO HERGEŠIĆ bio ravnatelj KOMEDIJE?Gotovo cijelo međuraće bio je novinar, urednik i zamjenik glavnog urednika Obzora. 1936. godine dobio je mjesto naslovnog docenta komparativne književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ali ta je epizoda u karijeri trajala kratko te se ubrzo vratio novinstvu. Druge polovice 1930-ih tajnik je Francuskog instituta. 1939. godine bio je član ravnateljstva zastupništva američke filmske kompanije Twentieth Century Fox. Poslije rata bio je zastupnik iste kompanije 1945–47. Tijekom rata bio je u diplomaciji. 1941–45. bio je kancelar portugalskoga konzula u Zagrebu. Studirao je medicinu. 1950-ih radi na Radio-Zagrebu. Urednik je od 1950–53. Slijedi rad u kazalištu. 1953–56. direktor je Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«.

      Utemeljio je, 1956. godine, studij odsjeka komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.[2] Isprva je bio izvanredni, a od 1962. godine redoviti profesor i pročelnik do umirovljenja, 1971. godine. Hergešićev je rad u komparatistici napravio veliki odmak od dotadašnje prakse. U međuraću je hrvatsko književnoslovlje u istraživanju i tumačenju tradicije velikim dijelom bilo konzervativno, a Hergešić je primio jednu suvremenu tendenciju u pristupu njezinim fenomenima, dok je u ovoj znanstvenoj grani još uvijek postojao zazor prema »stranim utjecajima« u djelima hrvatskih pisaca “zbog tobožnje ugroze nacionalnog identiteta ili devalvacije estetskog digniteta preko tih utjecaja, koji se dignitet odmjeravao parametrima romantičarskoga pogleda na originalnost književnih tekstova”. Zaslužan je za to što se hrvatska hispanistika znanstveno osamostalila. Začetnik je teorijskog razmišljanja o filmu u hrvatskoj znanosti.

      Hrvatsku književnost Hergešić je promatrao u kontekstu europske, odn. svjetske književnosti. Sustavno je naglašavao stvaralačku recepciju stranih uzora u hrvatskoj književnosti, ali sustavno naglašava nacionalnu autohtonost hrvatske književnosti.

      Pisao je o romantizmu, Baudelaireu, književnoj situaciji u Francuskoj, o prijevodima i prevođenju, Pirandellu, hrvatskim tiskovinama, Shakespeareu, Moliereu, Goetheu i inima.

      Sastavio je antologiju francuske lirike i njemačkih pripovjedaka. Priredio je zbirku kulturno-političkih eseja francuskih pisaca. Bavio se hrvatskom modernom. Bavio se i trivijalnom književnošću, malo znanim ili posve neznanim inozemnim piscima. Tumačio je sociološke i književne aspekte tzv. trivijalne književnosti, vrsno opisavši Mariju Jurić Zagorku.

      Javlja se u: Obzoru, Savremeniku, Književniku, Hrvatskoj reviji, Jutarnjem listu, Hrvatskom kolu, Komediji, Annales de l’Institut français de Zagreb, Vjesniku, Borbi.

      Thumb up 0 Thumb down 0

      • teatrolog POVIJEST kaže:

        đen je 1904. godine u Zagrebu. U Zagrebu je maturirao na gimnaziji 1923. godine. Studirao je pravo, medicinu,[1] romanistiku i germanistiku te 1927. godine položio rigoroz. Doktorat je stekao tezom o biografskoj pozadini Maupassantova “Le sentiment et la pensée dans l’oeuvre de Guy de Maupassant”. Dvije se godine usavršavao na pariškoj Sorbonni, kod slavnog Ferdinanda Baldenspergera, najpoznatijeg onovremenog svjetskog komparatista. Dvogodišnje školovanje u Parizu oformilo je njegovu viziju komparativne književnosti, koju je otad temeljio na »francuskoj školi« ove grane literarne historiografije. Hergešić je ostao i teorijski i metodologijski ostao je pristašom te škole. Snažne sveze ova su dvojica komparatista zadržala i poslije, pa je na Hergešićev poticaj, profesor sa Sorbonne gostovao u Zagrebu i održao dva predavanja.

        Thumb up 0 Thumb down 0

        • teatrolog POVIJEST kaže:

          o Gavella (Zagreb, 28. srpnja 1885. – Zagreb, 8. travnja 1962.), hrvatski redatelj, teatrolog i kazališni pedagog.

          Filozofiju i germanistiku studirao je u Beču. Pisao je kazališne kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. prvi put režira u HNK. Potiče osnivanje glumačke škole, ravna dramom HNK i postavlja svoje najbolje predstave, te realizira brojna djela opernog repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvođenje hrvatske dramske baštine. Režira u godinama nakon Drugog svjetskog rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. ponovo je u svom rodnom gradu, a 1950. preustrojio je zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost (danas ADU). 1953. pokreće utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Dramsko kazalište Gavella). Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: “Hrvatsko glumište”, “Glumac i kazalište” i “Književnost i kazalište”). Branko Gavella jedan je od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Stvaralac i teoretičar, organizator i pedagog, redatelj, prevodilac i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postaje pojmom i simbolom cijelog kazališnog razdoblja.

          Zanimljivo je i da je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje Hrvatske, odigranu između Croatie i Zagreba u rujnu 1912.g. [1] od Gavelle pa dalje

          Thumb up 0 Thumb down 0

      • teatrologpovijest kaže:

        RAvnatelj Komedije je poznato bio jedno vrijeme IVO HERGEŠIĆ kruzi anegdota ili je istina da ga je nakon PREMIJERE tajnica zaključala u njegovom uredu da NE IZAĐE I IZGOVORI ŠTO MISLI!!! O NOVOJ PREDSTAVI !!IVO HERGEŠIĆ(napadao je i samog GAVELLU u kritikama)

        Thumb up 0 Thumb down 0

      • teatrologpovijest kaže:

        Prva predstava odigrana je 29. studenog 1950. godine kada su sa ‘Kerempuhovog vedrog programa’ izvedene četiri predstave “Kirija”, “Bratska pomoć”, “Kiki” i “Dođite sutra”. Kazalište je nastalo spajanjem “Zagrebačkog dramskog kazališta” i “Kerempuhovog vedrog kazališta”. Zaštitni znak kazališta “Komedija” su dvije starogrčke maske od kojih se jedna smije, dok druga plače. One dočaravaju stvarnost u kojoj kazalište u svojim komedijama i glazbeno-scenskim djelima publiku nasmije i rasplače.(nije bilo lako Hergesicu;;)

        Thumb up 0 Thumb down 0

  33. teatrolog 2055 kaže:

    I u HNK -u rade” kao konji “i u stajskim uvjetima , inače bi dizajn knjižica i plakata vjerojatno bio bolji , pogledajte plakat za Onjegina …što se tiče slobodnog šetanja po drugim kazalištima ili tv, uveden je strogi red , Kako nema ravnatelja sve osobno odlučuje Intendantica ….Što se biografija tiče to mi je poznato , prošli tjedan se nečija obljetnica slavila bez obzira što se vidi da mladac ima više staža nego godina , tako i ovdje sapunica postade serijal..Zovu sirene nadam se odoljet će ostali glumci , kako se čuje jedva su čekali da sirena ode .(KOMENTATOR)

    Thumb up 0 Thumb down 0

  34. javno kaže:

    13-03-05 21:54:08.0

    Piše: Dora Koretić Snimio: Darko Tomaš
    U siječnju 2011. producentica Lili Štokalo boravila je na radnom mjestu 2 sata i 55 minuta. U veljači se nije ni pojavila. U ožujku je radila 6 sati. Uzela je slobodan travanj. U svibnju se zadržala sat i 40, a u lipnju 24 sata i 5 minuta. Sad je postavljena za ravnateljicu

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • student kaže:

      Mala zemlja za veliki umor ZA UZASAN UMOR I POZNAVAJUCU OTRCANOST (kultura se otrcala sama u sebi )od glumice koja nakon ognjišta trči u dobre ili glumca iz BAUHAUSA u ???

      Thumb up 0 Thumb down 0

  35. student kaže:

    USKOK BI OD GAĐENJA odustao od KULTURE

    Thumb up 0 Thumb down 0

  36. produkcija student kaže:

    pamtite dobro ovo, gospođo Stazić! Glupost je bolest i nitko na globusu nije kriv da je glup. To Vi zacijelo znadete i sami. Glupan ili glupača postaju onoga trena krivim kada uzimaju na svoju dušu neke pozive koji ne odgovaraju njegovim ili njezinim sposobnostima. Takvi nesposobni glupani skrivili su čovječanstvu već mnogo u ovih šest hiljada godina pisane ljudske povijesti. Glupani u politici. Glupani u religioznim pokretima. Glupani u književnosti i kazalištu. To samo kao uvod spominjem da se bolje razumijemo. Važno bi bilo da se fiksira sljedeće: između mene koju Vi ne priznajete i Vas s druge strane, ne može biti spora, niti problema Ja i Vi. Zašto? Zato što sam ja, za razliku od Vas, u posljednjih 20 godina u našem teatru nešto rekla i napravila. Započela sam ovu poslanicu Vama parafrazom pisma koje je Miroslav Krleža uputio izvjesnom Prohaski jer mi je namjera ukazati na činjenicu da u kazalištu koje vodite i najveći postaju ništavni te se događa da u nekim ekshibicijama koje nazivate predstavama Krleža postaje glupan, Begović pisac bez erosa i pameti, a Gotovac ili Baranović – nepoznati Netko u ropotarnici nacionalne svijesti.

    Zgroženi ste? Odlično

    Krenimo iz početka. Prvo: vi ste zgroženi mojim kričanjem po novinama. Odlično! Namjera je i bila da Vi i svi oko Vas budete zgroženi mojim tekstom u kojem sam imala namjeru porazbijati neke od vaših brojnih neuglednih figurica na polici zvanoj kulturna politika RH. Drugo: kažete da je moje imenovanje na mjesto ravnateljice Drame bilo primjer oktroiranja politike na jednu umjetničku funkciju. Da, ako političarom nazovemo Georgija Para, tadašnjeg intendanta i jednog od najvećih hrvatskih kazališnih umjetnika, koji me je pozvao da se pridružim njegovom timu i da stvaramo – umjetnost. Ne politiku. Zahvalna sam mu na povjerenju, za mene je tih godinu i pol bila jedna od najvećih škola u životu. A bilo ih je. Najrecentnija se odvija ovih dana u Osijeku gdje u HNK završavam predstavu po tekstu Tene Štivičić za koju HNK Zagreb, izgleda, još nije čuo premda je u međuvremenu postigla uspjeh širom Europe. Prije Osijeka malo sam se školovala i u Hamburgu, u istom teatru u kojem se usavršavao Milan Begović, pisac genijalnog “Pustolova pred vratima” od kojeg ste vi u HNK napravili dosadni igrokaz. Budući da su vam u SDP-u i muž i šogor i kum, trebali biste znati da ta stranka, koja je bila na vlasti kad sam imenovana ravnateljicom, nema mojega imena na popisu članstva. Kao niti jedna druga.

    Treće: Tvrdite da imam slabašnu biografiju i da sam došla u HNK bez dana radnoga staža. Netočno! Kada sam 2002. preuzela “funkciju” imala sam iza sebe deset godina staža u statusu samostalne umjetnice s više od 20 režija u kazalištima širom Hrvatske, od kojih su neke bile u HNK Zagreb i DK Gavella, a od kojih ste Vi i Vaša intendantica tada bili udaljeni svjetlosnim godinama.

    Manikura u ZKM-u

    O HNK pišem disertaciju. Kad ju završim, poslat ću vam je. Imat ćete je vremena čitati. Jer, sigurna sam, nećete više biti na istome radnom mjestu
    Pogledajmo sada Vašu biografiju. Oduvijek ste stremili teatru! Najprije ste kao dijete glumatali po PIK-u, a odustavši od prijamnog iz glume skovali ste plan kako ući u kazalište s druge strane te ste se udali za Papundeka koji vas je uveo u kazališni bife i pomogao oko biznisa zvanog kozmetički salon u centru Zagreba. No, on je postao out, kako u Gavelli tako i u braku. Pa se i u kazalište Gavella i u brak uselio drugi, ovaj puta propali glumac i propali trgovac nekretninama kojemu je sudbina namijenila sreću u vidu brata blizanca saborskoga zastupnika i kuma glavnodrmajućeg u kulturi našega Grada. Vaša se, pak, karijera nakon sloma u kozmetičkom biznisu nastavlja u desničarskom “informativnom” zavodu u kojem uređujete neki opskurni list, ali ubrzo taj posao postaje nedostojan Vašega novostečenog opozicijskog položaja te se uz pomoć Jakova Sedlara bacate na film – prodajete đacima pod mus ulaznice za njegov film “Gospa”, a umjesto Madone, u školama se širom Hrvatske ukazuje – Stela! Onda ste nesigurnost slobodnjaka odlučili zamijeniti stalnim radnim mjestom prigrlivši s novim mužem i tranziciju, ali Vujićevi vas suradnici ne žele u Ministarstvu. Nakratko se zadržavate u Kerempuhu, nakon čega vas kum zapošljava u ZKM-u, a kada na vodeće mjesto dolazi nova ravnateljica zatiče Vas kako na radnome mjestu u maniri kozmetičarke uređujete nokte pa je vaša karijera direktorice prodaje skončala u prvim danima njezina mandata.

    Što je napisao Jasen Boko

    I eto Vas tu, s Trga maršala dijelite packe po novinama meni koja u kazalištu kontinuirano radim više od dva desetljeća i o čijem su poslu pisali ili ga ocjenjivali autoriteti poput Spaića, Batušića, Para, Juvančića, Zuppe, Senkera, Foretića, Kudrjavceva, Puljizevića, Grgičevićke, Boke, Hrovata, Ivankovića i drugih.

    Kažete da moj mandat treba zaboraviti. Da Vas podsjetim na citat iz knjige Jasena Boke “Zapisi iz kazališnog (su)mraka” koji je napisao inspiriran mojim otkazom iz 2002.: riječ je o ravnateljici Drame koja je stvari u HNK pokrenula iz mrtvila koje je godinama vladalo, pa je repertoar postao suvisao, a prva predstava njezina mandata “Večeras se improvizira” ima čak šest nominacija za Nagrade hrvatskog glumišta. Broj nominacija za tu predstavu veći je nego što je Drama HNK skupila u posljednjih osam godina! Prvi put dramski program HNK imao je u sezoni više od stotinu izvedbi, proradila je druga scena, uslijedio je niz dobrih kritika, na Marulićevim danima HNK je odnio nagradu za najbolju predstavu, a HNK s predstavom “Očevi i sinovi” predstavljao je prošli mjesec Hrvatsku na MESS-u. U HNK režiraju mladi redatelji i na programu su suvremeni komadi.

    Reći ću Vam i ovo: HNK će i dalje biti područje moga rada i istraživanja jer o njemu pišem disertaciju. Kada bude gotova, poslat ću Vam primjerak na ogled. Tada ćete imati vremena nešto i pročitati jer, sigurna sam, nećete biti na istom radnom mjestu, kao ni Vaša intendantica. Nestat ćete zauvijek kao što je zaboravljeni Krležin Prohaska s početka ovoga teksta nestao iz javnosti u koju se, samo zahvaljujući Vama, tek na časak vratio. Pa u ime toga, nadam se što skorijeg događaja, ja Vas najsrdačnije pozdravljam!

    P. S. Scenu Habunek osnovala sam ja, kao što sam i predstavu “Što je muškarac bez brkova”, s kojom se u istom članku kitite, na repertoar, na Vašu žalost, postavila – ja.

    Broj preporuka: 12
    Preporučam
    inShare

    Komentari (0)
    Pošalji mailom
    Ispiši
    Prijavi sličnu priču
    Facebook
    Twitter

    Google oglasi

    Lijek za Hrkanje
    Imate Li Problema Sa Spavanjem? Probajte Ovaj Trik. Saznajte više:
    tretman-za-hrkanje.com
    Godišnja prognoza za 2015
    Dođi i pogledaj što će reći karte Madame Lenormand, samo za tebe
    kartelenormand.com/2015
    Podravka voćni čajevi
    Vode te na Medvjede u Helsinki. Provjeri detalje nagradne igre!
    podravka.hr/Nagradna-Igra

    ZAPALILI REDAKCIJU Napad na njemačke novine koje su nedavno objavile karikature Muhameda

    ZAPALILI REDAKCIJU Napad na njemačke novine koje su nedavno objavile karikature Muhameda

    TEROR U PARIZU
    LOV NA NAJTRAŽENIJU ŽENU U FRANCUSKOJ Supruga ubojice iz košer trgovine nalazi se u Siriji?
    LOV NA NAJTRAŽENIJU ŽENU U FRANCUSKOJ Supruga ubojice iz košer trgovine nalazi se u Siriji?

    NOVI DETALJI TERORISTIČKOG POHODA Braća su ubijala oružjem porijeklom s Balkana

    VIDEO: NAJKRVAVIJI NAPAD U POVIJESTI Radikalni islamisti sravnili grad i pobili 2000 ljudi!

    VIDEO: NAJKRVAVIJI NAPAD U POVIJESTI Radikalni islamisti sravnili grad i pobili 2000 ljudi!

    CIVILNE ŽRTVE RATA
    RATNI APSURD ‘Otac ubojice moje kćeri dobio je skrb i odštetu, a ja ništa’
    RATNI APSURD ‘Otac ubojice moje kćeri dobio je skrb i odštetu, a ja ništa’

    Branitelju obnovljeno suđenje zbog neubrojivosti

    SERIJSKOM UBOJICI ZABRANILI EUTANAZIJU ‘Zaista to želim, ako me puste van opet ću ubiti’

    SERIJSKOM UBOJICI ZABRANILI EUTANAZIJU ‘Zaista to želim, ako me puste van opet ću ubiti’

    MISIJA TVRTKE SPACEX
    VIDEO: NIŠTA OD SLAVLJA ZA VIZIONARA ELONA MUSKA Raketa Falcon se razbila prilikom slijetanja na platformu
    VIDEO: NIŠTA OD SLAVLJA ZA VIZIONARA ELONA MUSKA Raketa Falcon se razbila prilikom slijetanja na platformu

    VELIKI TECH PODUZETNIK ‘Ovaj čovjek će za svemir učiniti ono što je Henry Ford napravio za auto: dati ga masama’

    NAJČITANIJE

    VIDEO: NAJKRVAVIJI NAPAD U POVIJESTI Radikalni islamisti sravnili grad i pobili 2000 ljudi!
    NOVA ESTRADNA ZVIJEZDA ‘Bila sam curica kad su me otkrili. Rekli su mi da se javim kad napunim 18′
    OTKRIVENA MRTVA TIJELA SUPRUŽNIKA Žena pronađena u krevetu, muškarac obješen u drugoj prostoriji
    ISTINSKI HEROJ ‘Oteo je teroristu kalašnjikov, ali se zaglavio. Divljak ga je smaknuo pred svima’
    RATNI APSURD ‘Otac ubojice moje kćeri dobio je skrb i odštetu, a ja ništa’

    TOP PREPORUKE

    PIŠE ANTE TOMIĆ Svake pete godine skijaši iz Hrvatske se nađu u problemu – kako na izbore. Evo rješenja
    RATNI APSURD ‘Otac ubojice moje kćeri dobio je skrb i odštetu, a ja ništa’
    KRVAVA DELOŽACIJA ‘Ubio je u samoobrani, imao je pravo oružjem zaštititi sebe i obitelj’
    ODRŽANA ZADNJA TV DEBATA Tko je bio bolji, Kolinda ili Josipović?
    ISPOVIJEST UGLEDNOG FILOZOFA SLAVOJA ŽIŽEKA ‘Moje svjetske karijere ne bi bilo da nije bilo maršala Tita’

    ARHIVA ČLANAKA

    PON
    UTO
    SRI
    ČET
    PET
    SUB
    NED

    Još iz rubrike
    ISPOVIJEST UGLEDNOG FILOZOFA SLAVOJA ŽIŽEKA ‘Moje svjetske karijere ne bi bilo da nije bilo maršala Tita’

    ISPOVIJEST UGLEDNOG FILOZOFA SLAVOJA ŽIŽEKA ‘Moje svjetske karijere ne bi bilo da nije bilo maršala Tita’
    GARI KASPAROV ZA JUTARNJI ‘Autokratski vladar Putin računa na podršku europskih ultradesničara’

    GARI KASPAROV ZA JUTARNJI ‘Autokratski vladar Putin računa na podršku europskih ultradesničara’
    JUTARNJI SA SUSJEDIMA LIKVIDIRANIH NOVINARA Kako je izgledao posljednji dan u životu karikaturista Charlie Hebdoa

    JUTARNJI SA SUSJEDIMA LIKVIDIRANIH NOVINARA Kako je izgledao posljednji dan u životu karikaturista Charlie Hebdoa
    SVJETSKA BANKA: Hrvatski mirovinski sustav je na rubu pucanja i duboko nepravičan

    SVJETSKA BANKA: Hrvatski mirovinski sustav je na rubu pucanja i duboko nepravičan
    ISTRAŽILI SMO: KAKO JE STVORENA IZBORNA SENZACIJA Tko stoji iza projekta Ivan Sinčić?

    ISTRAŽILI SMO: KAKO JE STVORENA IZBORNA SENZACIJA Tko stoji iza projekta Ivan Sinčić?
    JURICA PAVIČIĆ O SKOPLJU DANAS Spoj Tuđmanove ideologije, Kerumova ukusa i Sanaderova stranačko korporativnog modela

    JURICA PAVIČIĆ O SKOPLJU DANAS Spoj Tuđmanove ideologije, Kerumova ukusa i Sanaderova stranačko korporativnog modela

    Thumb up 0 Thumb down 0

  37. student kaže:

    Ambiciozna uprava je predvidjela i niz popratnih događanja kao što su “prezentiranje tekstova koji nisu dovršeni, kao i diskusije povodom njih i o teatarskim problemima s kritičarima, kulturnim radnicima, kao i sa publikom.” No, kritika nije oduševljena počecima nove dramske scene. Petar Selem, kritičar “Mladosti”, pita se: “Pozornica je tu, a drama?” I dodaje: “Fama o dramama u ladicama nestaje. A ako ih i ima, bolje je da se takve ladice zaključaju, a ključevi ostanu na sigurnom mjestu”

    Thumb up 0 Thumb down 0

  38. student kaže:

    ovratak Cvitešić u funkciji statistice (sa zadatkom) na kazališne daske njezine matične kuće, uistinu je inovativna odluka menadžmenta kazališta.

    Nikada viđena u svijetu.

    Ma imala je Zlatar Violić potpuno pravo, u svakom smo se pogledu repozicionirali!

    Cvitešić je napravila izniman uspjeh u Londonu pa je Delbono pretpostavljao da zna engleski i dao joj da na pozornici kaže i nekoliko rečenica.

    Na engleskom.

    Cvitešić je prevodila riječi talijanske glumice i uputila je gledatelje (između ostalog) da u pauzi mogu ići na toalet.

    Thumb up 0 Thumb down 0

    • student kaže:

      kođer smo iz produkcije isključili hrvatske samostalne i nezaposlene umjetnike i doveli cijeli strani autorski tim, a i tehnika nam nije sposobna voditi svjetske produkcije. Pa i nju uvozimo. Velik je to iskorak za hrvatsko glumište. Jako velik. ____________ Zašto se uzrujavate, poštovana Vitomira? _______ Sjetite se vremena kad nismo smijeli uvoziti ništa __________ Sad barem smijemo uvoziti svašta, zašto ne bismo onda iskoritili priliku pa i uvozili svašta __________ Koliko sam uspio do ovih uvznih rečenica pročitati, barem nije uvoz iz Kine, nego iz Italije _______ Iako i talijani već imaju brigu s Kinezima koji govore talijanksi bolje od Talijana ____ A “moramo priznati” Italija je, kao i Mađarska, uvijek težila prevladati Hrvatskom _______ Čak su se dogovorili i o gradnji željezničke pruge kako bi se lakše prevozili njihovi proizvodi kroz ovaj prostor. ______ Njihov “stisućljetni san se polako ostvaruje, dok se mi i dalje mamurni od veselja nakon izbora čudimo što se događa

      Thumb up 0 Thumb down 0

Komentiraj

*


Copyright © 2012 Kupus.net. All rights reserved.
Designed by Theme Junkie. Powered by WordPress.