prodaja magle na krimu
arhiva
naslovnica
kolumne
forum
kontakt

"Putovanja u Trulalu"
Wladimir Kaminer
(Fraktura, 2004.)

 

 

Selidba Wladimira Kaminera iz sovjetske Rusije prema nesovjetskom Zapadu pokazala se elementarnom u smislu iskustava koja će ugraditi u svoju "zbirku putopisa" naslovljenu "Putovanje u Trulalu". Želju za putovanjem i slobodu kretanja demokratski svijet smatra sastavnim dijelom ljudskoga bića. Kaminerova izvorna domovina također je te stvari smatrala sastavnim dijelom ljudskog bića, ali onim trulim i nepoželjnim. Putovanja su nositelji novih iskustava, a to je onaj državni savez držao opasnim za poredak, toliko opasnim da je gradio vlastite parize i londone, umjetne crne rupe koje bi građanima imale priuštiti iluziju da su građani svijeta.

"Putovanja u Trulalu" upravo je knjiga o iluziji. Čudesnost kugle sa snijegom kojom je nakladnik opremio naslovnicu, prilično je jezgrovita i lakonski precizna prezentacija iskrivljenog ljudskog doživljavanja blještavih metropola, "drukčijeg" zapada, odmaranja kao sastavnice putovanja uopće. Putovanja bez stvarnog odredišta ili smisla, tuđa iskustva i osobna maštanja, razgrađuju upravo ograničene teoreme prema kojima komunikacija među kulturama ne može rađati ničim dobrim ili korisnim. Kao metaforu vodilju te "nepostojeće" vrijednosti putovanja, Kaminer je odabrao Trulalu, selo iskonstruirana identiteta koje tamo negdje na Krimu preuzima kapitalističku foru zarade kroz prodaju magle. Mjesta na kojima je pao avion njemačkog umjetnika Josefa Beuysa ima dakako napretek, taman onoliko koliko snalažljivih mozgova pronađe smisao za trgovanje.

Snovi o pravom Parizu, stvarnoj Americi, pristupačnom Krimu, Danskoj ili čak Sibiru, iz vizije putovanjem nikad oslobođenog ruskog imigranta u Berlinu nižu se u čitljiv i neobično lucidan sklop priča. Kaminer je, a tu sigurno nemali utjecaj ima i činjenica da je u Berlin upao kao nenijemac te tako stekao novi jezik, "Putovanja u Trulalu" pisao jednostavnošću ugodnog sugovornika, nudeći kvalitetu u ideji, a ne u kompleksnosti rečenice. Svjež i ugodan humor, konstantno autoreferencijalan, ironizira svu uštogljenost ruskih ljudi-statua kad ih se stavi u kontekst putovanja, baš kao što ironizira i zapadnjačku sklonost pretjerivanju, raskalašenost koja postaje sama sebi svrha i ne poznaje mjesta za taktičnost.

Uostalom, borba socijalizma i kapitalizma, tvrdi pripovjedač prilično je osobne prirode. Iz perspektive glavnoga lika, Europu je većim dijelom oslobodila sovjetska vojska pa su se oslobođeni narodi "dobrovoljno opredijelili za socijalizam". Na drugoj su strani određene nacije "morale" prihvatiti kapitalizam jer su bile "pod pritiskom Amerikanaca". Takav posve crno-bijeli vizir dio je iste kacige-oklopa koji zapravo pokazuje koliko samozavaravanje može postati motiv za življenje stvarne sudbine. Svakako čitati!

Ocjena: 9/10


Iz knjige

Jednoga ga je dana njegova lijepa žena napustila te su mu jedini prijatelji bili nekolicina klošara i psihopata koje je poput njega progutao New York. U toj američkoj noćnoj mori Limetov je napisao svoj prvi roman, Fuck off, America, ogorčeno razračunavanje sa zemljom snova. Junak romana luta noću ulicama te usamljen i frustriran urla: "Uzmi me, Ameriko! Što da još učinim da me primijetiš? Ta to sam ja, Limetov!" Te ga noći u pješčaniku siluje veliki crni čovjek, nakon čega se konačno osjeti prihvaćenim u društvo.

književnost

 Autor    Ivan Kralj

Iz arhive:
"Barrayar", Lois McMaster Bujold, 14.9.2004.
"Šumski duh", Goran Samardžić, 6.8.2004.
"Priča koja slijedi", Cees Nooteboom, 30.7.2004.
"Teta Liza: život protkan pjesmom", Zinka Čituš Čizmešija/Siniša Golub, 23.7.2004.