arhiva
naslovnica
kolumne
forum
kontakt
Dok mali slavenski narodi sa svojevrsnim katarzičnim žarom ruše vlastite povijesne spomenike (ili ih bar, ilegalno, pojedinci miniraju), Amerika, "zemlja slobodna", pojednostavnila je vizne režime za krupni otpad istočnoeuropskih civilizacija, neusporediv s primanjem ljudi od krvi i mesa iz tih krajeva. U SAD-u trenutačno se nalaze četiri Lenjinova spomenika, a Nataša Bodrožić posjetila je onog u Seattleu koji je postao predmetom umjetničkih instalacija umjetnika i građana.

 

“Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska”
(narodna)

Seattle - sjeverozapad Sjedinjenih država, zaljev, luka i nekoliko brežuljaka na kojima se smjestio grad. Nekoliko jezera proteže se između njih. Ovo je grad kiše i grungea, Francis Farmer, Jimmyja Hendrixa i Kurta Cobaina, bunta, galebova, ribara i staklenih nebodera nad morem. "Space needle", svemirska igla koja dominira pejsažem futurističkog tematskog parka Seattle Centra, Frank Gehry (Experience Music Project) i Rem Koolhaas (Seattle public library) kao arhitektonski akcenti, Louise Bourgeois i Alexander Calder u Olimpijskom parku skulptura, lice su današnjega grada.

Odmah iza zapadnog brežuljka Queen Anne, nešto dalje prema sjeverozapadu, iza jezera Union, smjestilo se naselje Fremont. To je jedno od tipičnih susjedstva, s etničkim restoranima, Starbucksom, vintage dućanima, garažama i stambenim jedinicama koje ne prelaze nekoliko katova. Poznato je  po živahnoj umjetničkoj zajednici, ateljeima Odsjeka za digitalnu i eksperimentalnu umjetnost Washington State Univerziteta, ali i po zanimljivim javnim skulpturama, pomalo alternativnim u odnosu na one raspoređene po gradskom centru. O njima ne čujete odmah po dolasku u grad, ali ako ostanete dovoljno dugo, netko vam ih usput spomene.

Na nekoliko stanica gradskim autobusom od centra, nalazi se kip Vladimira Iljiča Lenjina. Visok oko pet metara, stoji na križanju Evanston Avenije i Fremont trga. Kažu da je kip zapravo postavljen na komad privatnog posjeda, iako se čini da je na trgu, odmah ispred meksičkog fast fooda "Taco del Mar". Brončani kalup Lenjina, lokalna je atrakcija, no nikako ne predstavlja spomenik, iako se takvim, na prvi pogled, čini.

Priča o Lenjinu iz Seattlea počinje u nekadašnjoj Čehoslovačkoj kada je lokalna vlast naručila spomenik od kipara Emila Venkova. On je svoj posao odradio savjesno, Lenjina je prikazao u raskoraku, s vatrenim ognjem i puškama za njegovim leđima, ne kao mislioca već kao vođu Revolucije. Lenjin je postavljen na Lenjinov trg u slovačkom gradiću Poprad 1988. godine, no vremena se brzo mijenjaju, dolazi Baršunasta revolucija uslijed koje je Lenjin mirno uklonjen i ostavljen da leži na nekom odlagalištu, čekajući da ga rastope u bezobličnu masu bronce.

Međutim, tim je krajevima prolazio i engleski jezik podučavao gospodin Lewis E. Carpenter, porijeklom iz malog grada u državi Washington, koji je smatrao da je iako ideološki nepodoban, Venkovljev Lenjin ipak umjetničko djelo, te ga je otkupio za 13000 dolara i prenio u Ameriku, što ga je koštalo još četiri puta više. Igrom sudbine Carpenter uskoro pogiba u automobilskoj nesreći, a Lenjin ostaje ležati u vrtu na njegovom posjedu. Uskoro se Carpenterova majka obraća lokalnom ljevaču mjedi, te se skulptura postavlja na ulicu, malo dalje od mjesta na kojem stoji i danas.

Lenjin iz Seattlea, dakako, nije spomenik. On nije formalno utjelovljenje prevladavajuće ideologije, figuralno utjelovljenje moći. Nije ni točka susreta kolektivne memorije i identiteta, oživljen kolektivnim ritualima, obljetnicama, proslavama, državnim praznicima… Ili možda jest?

Naime, Lenjin iz Seattlea stoji na ulici, u svom teškom kaputu čije krajeve gotovo zahvaća plamen, jer se zapravo prodaje. Cijena mu je danas oko 250.000 dolara. Dakle, on stoji na ulici u Fremontu kao u izlogu gdje čeka svoga kupca. Do tada, Lenjin je objekt različitih umjetničkih intervencija, ali i kolektivnih svečanosti: u vrijeme Božića okite ga poput Božićne jelke, u vrijeme Gay Pridea postaje drag queen, u vrijeme Parade solsticija, glumi Johna Lennona.

Priča kaže da u Americi postoje četiri velika Lenjinova kipa. Osim u Seattleu, jedan je u Las Vegasu, drugi u Dallasu, a treći na vrhu jednog newyorškog nebodera. Ovome iz Las Vegasa odrubljena je glava i stavljena u led u restoranu “Red Square”, na čijem se ulazu nalazi dekapitirano tijelo kipa, a onomu iz Dallasa dodana je pločica s natpisom “America won”. Newyorški Lenjin (s)kupljen je s nekog moskovskog depoa, te postavljen na vrh zgrade imena “Red Square”, u sklopu kompleksa luksuznih stanova na East Villageu (“pa s uzdignutom desnicom pobjedonosno gleda ka Wall Streetu”).

mikser
Tekst     Nataša Bodrožić
crtica o lenjinu
kupus

 

arhiva
naslovnica
kolumne
forum
kontakt
Dok mali slavenski narodi sa svojevrsnim katarzičnim žarom ruše vlastite povijesne spomenike (ili ih bar, ilegalno, pojedinci miniraju), Amerika, "zemlja slobodna", pojednostavnila je vizne režime za krupni otpad istočnoeuropskih civilizacija, neusporediv s primanjem ljudi od krvi i mesa iz tih krajeva. U SAD-u trenutačno se nalaze četiri Lenjinova spomenika, a Nataša Bodrožić posjetila je onog u Seattleu koji je postao predmetom umjetničkih instalacija umjetnika i građana.

 

“Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska”
(narodna)

Seattle - sjeverozapad Sjedinjenih država, zaljev, luka i nekoliko brežuljaka na kojima se smjestio grad. Nekoliko jezera proteže se između njih. Ovo je grad kiše i grungea, Francis Farmer, Jimmyja Hendrixa i Kurta Cobaina, bunta, galebova, ribara i staklenih nebodera nad morem. "Space needle", svemirska igla koja dominira pejsažem futurističkog tematskog parka Seattle Centra, Frank Gehry (Experience Music Project) i Rem Koolhaas (Seattle public library) kao arhitektonski akcenti, Louise Bourgeois i Alexander Calder u Olimpijskom parku skulptura, lice su današnjega grada.

Odmah iza zapadnog brežuljka Queen Anne, nešto dalje prema sjeverozapadu, iza jezera Union, smjestilo se naselje Fremont. To je jedno od tipičnih susjedstva, s etničkim restoranima, Starbucksom, vintage dućanima, garažama i stambenim jedinicama koje ne prelaze nekoliko katova. Poznato je  po živahnoj umjetničkoj zajednici, ateljeima Odsjeka za digitalnu i eksperimentalnu umjetnost Washington State Univerziteta, ali i po zanimljivim javnim skulpturama, pomalo alternativnim u odnosu na one raspoređene po gradskom centru. O njima ne čujete odmah po dolasku u grad, ali ako ostanete dovoljno dugo, netko vam ih usput spomene.

Na nekoliko stanica gradskim autobusom od centra, nalazi se kip Vladimira Iljiča Lenjina. Visok oko pet metara, stoji na križanju Evanston Avenije i Fremont trga. Kažu da je kip zapravo postavljen na komad privatnog posjeda, iako se čini da je na trgu, odmah ispred meksičkog fast fooda "Taco del Mar". Brončani kalup Lenjina, lokalna je atrakcija, no nikako ne predstavlja spomenik, iako se takvim, na prvi pogled, čini.

Priča o Lenjinu iz Seattlea počinje u nekadašnjoj Čehoslovačkoj kada je lokalna vlast naručila spomenik od kipara Emila Venkova. On je svoj posao odradio savjesno, Lenjina je prikazao u raskoraku, s vatrenim ognjem i puškama za njegovim leđima, ne kao mislioca već kao vođu Revolucije. Lenjin je postavljen na Lenjinov trg u slovačkom gradiću Poprad 1988. godine, no vremena se brzo mijenjaju, dolazi Baršunasta revolucija uslijed koje je Lenjin mirno uklonjen i ostavljen da leži na nekom odlagalištu, čekajući da ga rastope u bezobličnu masu bronce.

Međutim, tim je krajevima prolazio i engleski jezik podučavao gospodin Lewis E. Carpenter, porijeklom iz malog grada u državi Washington, koji je smatrao da je iako ideološki nepodoban, Venkovljev Lenjin ipak umjetničko djelo, te ga je otkupio za 13000 dolara i prenio u Ameriku, što ga je koštalo još četiri puta više. Igrom sudbine Carpenter uskoro pogiba u automobilskoj nesreći, a Lenjin ostaje ležati u vrtu na njegovom posjedu. Uskoro se Carpenterova majka obraća lokalnom ljevaču mjedi, te se skulptura postavlja na ulicu, malo dalje od mjesta na kojem stoji i danas.

Lenjin iz Seattlea, dakako, nije spomenik. On nije formalno utjelovljenje prevladavajuće ideologije, figuralno utjelovljenje moći. Nije ni točka susreta kolektivne memorije i identiteta, oživljen kolektivnim ritualima, obljetnicama, proslavama, državnim praznicima… Ili možda jest?

Naime, Lenjin iz Seattlea stoji na ulici, u svom teškom kaputu čije krajeve gotovo zahvaća plamen, jer se zapravo prodaje. Cijena mu je danas oko 250.000 dolara. Dakle, on stoji na ulici u Fremontu kao u izlogu gdje čeka svoga kupca. Do tada, Lenjin je objekt različitih umjetničkih intervencija, ali i kolektivnih svečanosti: u vrijeme Božića okite ga poput Božićne jelke, u vrijeme Gay Pridea postaje drag queen, u vrijeme Parade solsticija, glumi Johna Lennona.

Priča kaže da u Americi postoje četiri velika Lenjinova kipa. Osim u Seattleu, jedan je u Las Vegasu, drugi u Dallasu, a treći na vrhu jednog newyorškog nebodera. Ovome iz Las Vegasa odrubljena je glava i stavljena u led u restoranu “Red Square”, na čijem se ulazu nalazi dekapitirano tijelo kipa, a onomu iz Dallasa dodana je pločica s natpisom “America won”. Newyorški Lenjin (s)kupljen je s nekog moskovskog depoa, te postavljen na vrh zgrade imena “Red Square”, u sklopu kompleksa luksuznih stanova na East Villageu (“pa s uzdignutom desnicom pobjedonosno gleda ka Wall Streetu”).

mikser
Tekst     Nataša Bodrožić
crtica o lenjinu