arhiva
naslovnica
kolumne
forum
kontakt

 

Nakon više desetaka tjedana i tko-zna-koliko tisuća prodanih primjeraka, s prijestolja najprodavanije beletrističke knjige u nas nedavno je (ali tek nakratko, do nove epizode čarobnjačkog šegrtovanja) bio svrgnut ''Da Vincijev kod''. To je uspjelo ''Povjesničarki'', ambiciozno zamišljenom romanu-prvijencu Elizabeth Kostove, pisanom, prema riječima autorice, punih deset godina. Roman se sastoji od tri pripovjedne linije, a sve se vrte oko potrage za Drakulom, krvožednim transilvanijskim vladarom Vladom Tepešom koji je, kako se čini, i pet stoljeća nakon smaknuća – i dalje živ! Do takvog zaključka (početkom tridesetih godina 20. stoljeća) oksfordskog profesora Rossija dovodi pronalazak neobične knjige koja ga pokreće na traganje za Drakulom. Opasnosti koje mu potraga donosi profesora primoravaju da odustane, da bi, dva desetljeća potom, iznenadno otkriće iste knjige i istovremeni tajanstveni Rossijev nestanak potaknuli njegovog asistenta, studenta Paula da (u društvu misteriozne Helen koja ima vlastite razloge da pronađe nestalog profesora) i sam krene u potragu za Rossijem kojega je, kako Paul misli, oteo upravo -  Drakula.

Sve to čitatelj saznaje iz pripovijedanja koja Paul iznosi svojoj kćerki, inteligentnoj šesnaestogodišnjakinji, 1972. godine, dvadeset godina nakon što su se ti događaji odigrali. Međutim, kada i Paul iznenada nestane, ostavivši kćeri poruku ''Otišao sam potražiti tvoju majku!'' (a koja je, kako su oboje mislili, mrtva već puno desetljeće i pol) ona kreće u vlastitu potragu za ocem, a koja je dovodi i do majke, Rossija te -  Drakule...

Sve te brojne, vremenski ispremiješane potrage, odvijaju se diljem Evrope te među dojmljivije stranice svakako spadaju one s putopisnim obilježjima, na kojima Kostova sugestivno opisuje razne predjele i gradove koje junaci tijekom svojih potraga obilaze. Događaji se odvijaju na zorno opisanim autentičnim lokacijama te je očito da je Kostova i sama proputovala sve u knjizi dojmljivo dočarane gradove. No  nema sumnje kako je i mnoge sate provela u raznim povijesnim arhivima jer knjiga obiluje izvatcima iz raznih povijesnih dokumenata i opisima stvarnih povijesnih događaja, a mnogostruke potrage koje čine okosnicu radnje ustvari su sasvim znanstvenog karaktera. Svi važniji likovi odreda su povjesničari koji prekapanjem po dokumentima tragaju za niti koja će ih dovesti do Drakuline lokacije, pa roman svojom eruditivnošću i bogatstvom motiva i podataka može zadovoljiti i zahtjevnije čitatelje koje zanimaju povijesni fakti. Naravno, autentične povijesne događaje autorica impregnira fantastičnim motivima, pritom neprestance sugerirajući  kako se iza lika Paulove kćerke krije ona sama. Pri pisanju se u više navrata služi i ironijom, kako pri ponekad previše karikiranom prikazu atmosfere posvemašnjeg nepovjerenja u komunističkoj Rumunjskoj pedesetih godina (gdje junaci prilikom svoje potrage dobivaju vodiča u upečatljivo okarakteriziranoj osobi špijuna rumunjske obavještajne službe) tako i u prikazu samog Drakule kao strastvenog bibliofila i povjesničara. Intrigantnu ali ipak pomalo razvučenu priču autorica okončava ''holivudskim'' otvorenim krajem koji ostavlja mogućnost nastavka, dok fabularna atraktivnost zaziva filmsku ekranizaciju.

Rijetko je koji debitantski roman lišen manjkavosti, pa ih tako i ''Povjesničarka'' ima, a najočitija je neuvjerljivost nekih prečestih slučajnosti (junaci prečesto ''slučajno'' susreću upravo osobe koje im potom u potrazi bivaju od velike pomoći, jer su ili s Drakulom povezane ili se također za njega zanimaju – npr. susret s profesorom Borom, a također je  i susret Paula s Helen obilježen slučajnošću upitne uvjerljivosti). Također bi se moglo prigovoriti zbog predvidljivosti ljubavnih priča  i nepridavanju pažnje razlikama u načinu izražavanja i vokabularu likova (likovi se svi jednako izražavaju, imaju isti, akademski  vokabular, bez obzira u kojem se povijesnom razdoblju radnja odigrava i o kojem se liku radi), te nekim nelogičnostima koje se javljaju pri promjenama pripovjedačkih glasova.

Sve u svemu, ''Povjesničarka'' je sasvim u rangu bestselerskih očekivanja; to je intrigantan i napet iako pomalo razvučen roman, s radnjom smještenom na sugestivno dočarane autentične lokacije i s uvjerljivo oslikanim načinima života u sasvim određenim, a međusobno različitim vremenima i prostorima. Autorica uspijeva održati čitateljevu pažnju unatoč vremenskoj i prostornoj razvedenosti fabule i usprkos ponekoj zamornoj i nepotrebnoj povijesnoj dionici, pazeći da mračnu horor atmosferu pravovremeno razblažuje s jednom dirljivom i vrlo upečatljivom te još dvije nešto predvidljivije ljubavne priče, i tako uspješno zadovolji ukuse široke publike kojoj je prvenstveno i orijentirana.

Ocjena: 7/10



Iz knjige:

Tijekom tog putovanja više nismo razgovarali o Drakuli. Ja ću ubrzo upoznati obrazac u kojem se javlja očev strah: tu priču može mi pričati jedino u kratkim plamsajima naracije, ne kako bi pojačao dramatičnost, nego kako bi nešto očuvao... Snagu? Zdrav razum?

 

Iz arhive:
"Ples s mladom", Davor Špišić, 19.4.2007.
"Pet litara benzina", Kemal Mujičić Artnam, 26.3.2007.
"Izvan igre", Michal Viewegh, 5.3.2007.
"Miris suhih ruža", Tim Lott, 9.2.2007.

"Berlinski ručnik", Dražen Ilinčić, 21.1.2007.
"Dnevnik besposličara", Radenko Vadanjel, 30.12.2006.
"Krumpirova rodbina", Davor Slamnig, 9.12.2006.
"Crnci u Firenzi", Vedrana Rudan, 5.11.2006.

"Metastaze", Alen Bović, 11.10.2006.
"Posljednji dani panka", Gordan Nuhanović, 18.9.2006.
"Smetlar", Damir Miloš, 28.8.2006.
"Tigrova mast", Dražen Katunarić, 31.7.2006.
"Dobro je, lijepo je", Ivica Prtenjača, 12.7.2006.
"Psi i klaunovi", Josip Mlakić, 19.6.2006.
"Prva damska detektivska agencija", Alexander McCall Smith, 31.5.2006.
"Lolita u Teheranu", Azar Nafisi, 7.5.2006.
"Glineni kolos", Philippe Fusaro, 18.4.2006.
"Preživjeti s pingvinom", Andrej Kurkov, 25.3.2006.
"Hej, Nostradamuse!", Douglas Coupland, 2.3.2006.
"Misli...", David Lodge, 11.2.2006.
"Devet", Zrinka Horvat, 20.1.2006.
"Ljudi iz Želara", Kveta Legatova, 15.1.2006.
"Pop glazba iz Vittule", Mikael Niemi, 10.12.2005.
"Vita activa", Viktor Ivančić, 23.11.2005.
"Hansenova djeca", Ognjen Spahić, 4.9.2005.
"Crnac", Tatjana Gromača, 10.3.2005.
"Autobiografija Josifa Staljina", Ričard Luri, 20.2.2005.

"Kandže", Marko Vidojković, 13.1.2005.
"Zvrčko i Mljac", Holly Hobbie, 25.12.2004.
"Mi nismo bolesni", Ratko Radunović, 24.11.2004.
"Najbolje što se može dogoditi jednom kroasanu", Pablo Tusset, 12.11.2004.
"BDSM", Vladimir Paskaljević, 1.11.2004.
"Ljeto u gradu", Zoran Lazić, 22.10.2004.
"Putovanje u Trulalu", Wladimir Kaminer, 2.10.2004.
"Barrayar", Lois McMaster Bujold, 14.9.2004.
"Šumski duh", Goran Samardžić, 6.8.2004.
"Priča koja slijedi", Cees Nooteboom, 30.7.2004.
"Teta Liza: život protkan pjesmom", Zinka Čituš Čizmešija/Siniša Golub, 23.7.2004.

književnost
žilogriz strikes again
"Povjesničarka"
Elizabeth Kostova
Algoritam, 2005.
 Autor    Božidar Alajbegović