tarantinova muda
arhiva
naslovnica
kolumne
forum
kontakt
Zaboravite na "Schindlerovu listu" i druge filmove koji priči o nacizmu prilaze s pijetetom, kako u tretiranju žrtve, tako i u tretiranju zločinca. Tarantino se dohvatio teme Drugog svjetskog rata i napravio film koji se slobodno može dijagnosticirati kao sprdačina, tvrdi Mica Perić. Pozivajući se čak i na špageti vestern poetiku, nacizmu je pristupio kao fenomenu Divljeg europskog zapada, s likovima koji ginu kao od šale, i bez žalovanja.

 

Tarantino, već se zna, voli gegove i eksploatacijski film iz sedamdesetih. Njegovi su filmovi redovito na rubu neukusa, no odvažni i zabavni, tako da postaju postmoderni must see.

Zaljubljen u modu i glazbu sedamdesetih, svojih formativnih godina, on je snimio divne filmske bajke. Neosporno filmski erudit, pogledavši na hiljade naslova za vrijeme uposlenja u videoteci taj je bravurozni Amerikanac snimio remek djela kraja jednog tisućljeća. I dok njegovi likovi full ozbiljno, na rubu života, raspravljaju o Madonni, znamo da smo isti takvi. Znamo da Tarantino gađa našu dušu. Opsjednutu naoko nebitnim detaljima, u osvit neke sasvim sigurne apokalipse jer već predugo kotura ova Zemlja. Njegov film o Drugom svjetskom ratu svakako je sprdačina, svakako je razbibriga, nasilan, obojen, veseo američki. Novovjeki "Alo, alo", sa Švapcima koji su poligloti, s Amerikacima koji su uvriježeno jednojezični. Njegovi likovi ginu kao od šale, no mi ih ne žalimo jer znamo da su to tek glumci umrljani lažnom krvlju, pokošeni izmišljenim rafalima. I takva bi filmska zabava i trebala biti. No ne treba biti tako banalan u objašnjavanju djela Quentina Tarantina. Iako lako dostupan svima, on opasno baca reference na špageti vestern poetiku, na crnačku B akciju, kao i na azijski senzibilitet.

Quentin je lik koji zna genijalno ispričati priču o osveti a usput dotaknuti jedan od najvećih užasa dvadesetog stoljeća na bizarno komičan način, a bez da ga optuže za blasfemiju neki viši i ozbiljniji dušebrižnici (doduše ipak ih ima, tih krajnjih istanci koji se novog Tarantina groze). Priča o nacizmu, pokretu otpora, osveti Židovke, Goebbelsovoj propagandi, Hitlerovim ushitima, američkim lovcima na naciste, priča sa alternativnom povijesnom završnicom mogla je biti takva i držati vodu skoro tri sata samo odrežirana rukom građanina Quentina.

Novovjeki Orson Welles, Amerikanac prćastog nosa, velebni kralj tabloida, Brad Pitt je velika zvijezda koja nosi "Nemilosrdne gadove". No mnogi mu kradu film, pogotovo genijalni Christoph Waltz  u ulozi naci Hercula Poirota, te sjajna Diane Kruger u ulozi njemačke glumice, suradnice pokreta otpora. Pitt s prćastim nosom i lažnim brcima glumi Alda, vođu Nemilosrdnih gadova - udruženja koje Europom sije nacističke kosti, u starozavjetnoj osvetničkoj maniri dočekuju zub za zub.

Dok Nemilosrdni gadovi poput poludjelih šerifa uvode „pravdu“ na divljem europskom zapadu, jedna djevojka imena Shosanna čeka svoje zubalo. Židovka kojoj su nacisti pobili cijelu obitelj, sada vodi pariško kino koje čudnim slučajem postaje mjestom premijere Goebbelsova propagandog filma. Shosanna poput azijskih božica planira osvetu, cijelu nacističku vrhušku na roštilju.

U isto vrijeme i Nemilosrdni gadovi u suradnji s Bridget von Hammersmark (njemačka filmska glumica) kuju saboterski plan koji uključuje naciste i Shosannino kino. Na putu im stoji genijalni naci detektiv i nepoznavanje njemačkog govornog područja. Na putu im stoji lakonski raspoložen Goebbels, ljubitelj lijepih žena i pudlica. Debeli Goering, ljubitelj slastica i aviona. Nervozni Hitler koji na spomen Nemilosrdnih gadova doživljava srčane udare.

I dok drugi filmovi na mučnu temu nacizma odaju pijetet na jedan suptilan, potresan i drhtureći način, Tarantino s ogromnim mudima u ime lijepe Židovke i cjelokupnog židovstva  stavlja pečat na berlinsku vrhušku, posve groteskno i svojstveno tarantinovski. A što je taj tarantinovski način? Skalpiranje nacističkih glava, urezivanje svastike u nacističke čelenke, američki seljo koji odlučuje o kraju Drugog svjetskog rata, golema projekcija židovke Shosanne u osvit požara koji će ispeći čelenke vrhovnih nacista. Hitlerova čelenka, čelenka Joeseha Goebblesa, čelenka Martina Bormanna, Goeringov šnicl. Drugačije od uzdignutog pijeteta jedne "Schindlerove liste" gdje preživjeli iz holokausta na grob svog spasitelja Oscara Schindlera polažu kamen sjećanja. Drugačije. Postmoderno gledanje na zločin stoljeća, na zločin sad već dalekog stoljeća. Gdje su seks prije braka i abortus bili tabu. Na vrijeme prije Tarantina.

film
Autor   Mica Perić