- Kupus.net - http://www.kupus.net -

Ministrov debi: Arheolozi na prvom mjestu?

Posted By R.I. On 15.1.2011. @ 12:33 In Kupusište | No Comments

Ministarstvo kulture započelo je s objavom rezultata natječaja za javne potrebe u kulturi u 2011. godini. Prvi (i zasad jedini) objavljen je popis odobrenih projekata unutar muzejsko-galerijske djelatnosti. Zahvaljujući abecedi – na prvo su mjesto zasjeli upravo arheološki muzeji. Tako je, htio-ne htio, novi ministar kulture Jasen Mesić debitirao u kontekstu koji mu je nedavno „smjestila“ Mani Gotovac. Podsjetimo, komentirajući Mesićev izbor za ministra u HRT-ovu Dnevniku, ova kontroverzna teatrologinja koju skandali nisu delegitimirali da i dalje bude dežurni komentator kulturne zbilje, izjavila je: “Nama je neophodna osoba koja će stvoriti strategiju jednog kulturnog razmaha, obnove, novog života. To ne može učiniti arheolog, a očito ne može ni premijerka koja ne razlikuje, naprosto ne vidi razliku između kulture i arheologije.”

Ministar kulture Jasen Mesić

Što dakle može učiniti arheolog? Novi će ministar uskoro na potpis dobiti ugovore s muzejima, galerijama i drugim ustanovama iz ove djelatnosti čijih će 393 programa dobiti potporu od ukupno 10.750.000,00 kuna. U odnosu na 2010. godinu kad je za 406 programa iz ove djelatnosti izdvojeno 13.234.234,00 kuna (ukupni pad za muzejsko-galerijsku djelatnost iznosi 19 posto), pojedinačnom je programu sufinanciranje u prosjeku umanjeno za 16 posto.

Izbrojali smo iznose dodijeljene muzejima koji u svom nazivu nose pridjev „arheološki“ i došli do zaključka da je na području arheoloških muzeja u odnosu na prethodnu godinu došlo do smanjenja ukupne svote novca od 27 posto (više od ukupnog muzejskog pada od 19 posto!), no došlo je i do redukcije broja sufinanciranih programa. Dok su se u 2010. godini sa 2.095.000 kuna sufinancirala 44 programa osam arheoloških muzeja, u 2011. se sa 1.525.000 kuna sufinancira 28 njihovih programa, što dovodi do zaključka da je sufinanciranje pojedinog programa arheološkog muzeja zapravo naraslo, i to za 14 posto (dok je na nivou cijele muzejsko-galerijske djelatnosti, kako je prije rečeno, pojedinačnom programu sufinanciranje u prosjeku umanjeno, za 16 posto!). S obzirom da arheološki muzeji rastom očito utječu na ukupni prosjek za sve projekte, provjerili smo kakav bi prosječni pad po programu bio u slučaju kad bi arheološki muzeji bili u zasebnoj kategoriji. Dakle, dok je sufinanciranje za pojedinačne arheološke programe naraslo za 14 posto, sufinanciranje bi za druge pojedinačne (nearheološke) muzejske programe u takvoj kategoriji palo za 18 posto. Istini za volju, programi arheoloških muzeja uvijek su bili vrednovani većim državnim potporama. No dok je u 2010. njihovih prosječnih 47.613,64 kune u odnosu na prosječnih 30.771,36 kuna za programe nearheoloških muzeja predstavljalo omjer 1,55:1, u 2011. njihovih prosječnih 54.464,29 kuna u odnosu na prosječnih 25.275,34 kune programa nearheoloških muzeja čini omjer 2,15:1. Kriza je, čini se, zaobišla arheološke programe.

Muzej krapinskih neandertalaca jedini među Muzejima Hrvatskog zagorja ostvario rast

Naravno, interpretacija je mogućih mnogo (možda su arheološki muzeji prijavili manji broj projekata, ali iznimno kvalitetnih i financijski zahtjevnih). Tabelu Ministarstva kulture karakteriziraju velike promjene za razne programe – nekima na bolje, nekima na gore. Pa onda i letimični pogled na muzejsku top četvorku 2011. ne daje naslutiti da je baš arheolozima pala sjekira u med:

Hrvatski povijesni muzej – 645.000 kuna
Moderna galerija – 598.000 kuna
Muzej Slavonije – 595.000 kuna
Arheološki muzej u Splitu – 480.000 kuna

*

Prošle je godine top četvorka izgledala ovako:

Arheološki muzej u Splitu – 865.000 kuna
Moderna galerija – 832.000 kuna
Muzej Slavonije – 790.000 kuna
Hrvatski povijesni muzej – 726.300 kuna

Arheološki muzej Narona raspolagat će 3,6 puta većim sredstvima Ministarstva

Dakle, čak i unatoč tome što je Arheološkom muzeju u Splitu sufinanciranje smanjeno za 45 posto (čime je s prvog mjesta pao na četvrto), opće smanjenje broja sufinanciranih programa unutar arheoloških muzeja (pa i sam Arheološki muzej u Splitu od 13 sufinanciranih programa u 2010. usukao se na njih 5 u 2011.), omogućilo je da arheološki programi budu bolje financirani nego lani. Pritom rekordersko mjesto drži Arheološki muzej Narona, čija je potpora s 45.000 kuna porasla na 160.000 kuna, iliti za 256 posto. Sufinanciranje od strane Ministarstva značajno su uspjeli podići i Muzej Mimara (149 posto), Muzej krapinskih neandertalaca (186 posto), Muzej grada Iloka (287 posto), te Gradski muzej Sisak (450 posto). Svi su oni iz peteroznamenkastih cifri napredovali u šesteroznamenkasto sufinanciranje.

Gradski muzej Sisak ostvario 5,5 puta veću potporu nego lani

Među najvećim muzejima gubitnicima, u odnosu na 2010. godinu lošije su se proveli Muzej za umjetnost i obrt (pad državne potpore od 50 posto), Galerija Klovićevi dvori (pad od 52 posto), „Staro selo“ Kumrovec (pad od 53 posto), Galerija umjetnina Split (pad od 59 posto), te ponajviše Muzej seljačkih buna čije je sufinanciranje s lanjskih 415.754 kuna palo na 55.000 kuna (87 posto!).

Dok Mani Gotovac nudi interpretaciju da arheolozi ne mogu razlikovati kulturu od arheologije, istodobno smatrajući da „kulturnjaci“ to valjda mogu, pa onda sebi i dopušta komentiranje u drugome smjeru, sigurno je da su rezultati javnih potreba u kulturi tema koja dotiče mnoge kulturnjake koji ne sjede u vijeću, ali bi rado ušli u glave vijećnika koji njihove projekte označuju javno potrebnijima ili manje potrebnima. Ministar će uvijek reći da se konačne financijske tabele kreiraju prema odluci stručnih ljudi u vijećima, no bez javnog i transparentnog obrazlaganja pojedine predikatizacije pojedinci će si uvijek uzimati pravo interpretacije. Dakako, možda su radikalne promjene i rezovi upravo stimulans koji će jasno odrediti da se ne može živjeti na staroj slavi, već da priliku trebaju dobiti i novi projekti, koji su već pokazali da obećavaju. Do objave rezultata drugih kategorija, uglavnom kontroverznijih od onih u muzejsko-galerijskoj djelatnosti, kulturnim djelatnicima preostaje tek – iščekivanje.


Article printed from Kupus.net: http://www.kupus.net

URL to article: http://www.kupus.net/ministrov-debi-arheolozi-na-prvom-mjestu/

Copyright © 2013 Kupus.net. All rights reserved.